Aritmija | |
---|---|
Drugi nazivi | Srčana aritmija, srčana disritmija, nepravilan rad srca, kardijalna aritmija |
Komorska fibrilacija (VF) sa neorganiziranom električnom aktivnosti koja stvara šiljasti trag na elektrokardiogramu (EKG) | |
Specijalnost | Kardiologija |
Simptomi | Palpitacije, omaglica, nesvjestica, kratkoća daha, bol u grudima[1] |
Komplikacije | Moždani udar, srčana insuficijencija[2][3] |
Uobičajeno pojavljivanje | Starije dobi |
Vrste | Dodatni otkucaji, supraventrikulska tahikardija, ventrikulska aritmijas, bradiaritmija[3] |
Uzroci | Problemi sa sistemom električne provodljivosti srca[2] |
Dijagnostička metoda | Elektrokardiogram, Holter monitor[4] |
Tretman | Lijekovi, medicinske procedure (pejsmejker), operacije[5] |
Frekvencija | Milioni osoba širom svijeta |
Aritmije, također poznate kao srčane aritmije, kardijalne aritmije ili samo aritmije, su nepravilnosti u srčanim otkucajima , uključujući i kada su prebrzi ili prespori.[2] Otkucaj srca u mirovanju koji je prebrz – iznad 100 otkucaja u minuti kod odraslih – naziva se tahikardija, i puls u mirovanju koji je prespor – ispod 60 otkucaja u minuti – naziva se bradikardija.[2] Neki tipovi aritmija nemaju simptome.[1] Simptomi, kada su prisutni, mogu uključivati palpitacije ili osjećaj pauze između otkucaja srca.[1] U ozbiljnijim slučajevima, mogu postojati omaglica, nesvestica, kratko disanje ili bol u grudima.[1] Iako većina slučajeva aritmije nije ozbiljna, neki predisponiraju osobu na komplikacije kao što su moždani udar ili srčana insuficijencija.[2][3] Drugi mogu dovesti do iznenadne smrti.[3]
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom NIH2011Type
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom NIH2011Diag
<ref>
;
nije naveden tekst za reference s imenom NIH2011Tx